U organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i IPA projekta „EU za poboljšanje planiranja i implementacije poglavlja 27 u Srbiji“, 28. maja 2025. godine u Nišu održana je radionica pod nazivom „Ocena i upravljanje bukom u životnoj sredini – zakonodavni okvir“.
Događaj je okupio veliki broj predstavnika iz državnih institucija i lokalnih samouprava, kao i stručnjake iz oblasti zaštite životne sredine i operatere koji se bave monitoringom buke. Prisustvovalo je ukupno 45 učesnika – 37 prisitnih i 8 koji su pratili događaj online.
Radionicu je otvorila Aleksandra Imširagić Đurić, pomoćnica ministarke za zaštitu životne sredine, istakavši značaj upravljanja bukom za unapređenje kvaliteta života građana i očuvanje zdravlja. Svetlana Žekova, predstavnica IPA projekta, naglasila je posvećenost Evropske unije podršci Srbiji u procesu usklađivanja zakonodavstva sa EU standardima.
Zakonodavni okvir i strateški dokumenti
Prvi deo radionice obuhvatio je predstavljanje zakonodavnog okvira za upravljanje bukom u životnoj sredini, koji je detaljno izložio profesor Momir Praščević, konsultant i stručnjak u ovoj oblasti. On je naglasio da je pravni osnov u ovoj oblasti Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, koji je usvojen 2021. godine, i koji predstavlja temelj za dalji razvoj propisa i praksi u skladu sa evropskim standardima. U svom izlaganju, profesor Praščević istakao je ključne principe upravljanja bukom – predostrožnost, princip „zagađivač plaća“ i prevenciju, kao i obavezu da se buka smanji na najniži mogući nivo kako bi se očuvalo zdravlje ljudi.
On je predstavio osnovne ciljeve: održavanje niske izloženosti buci i razvoj kriterijuma za maksimalno bezbedne nivoe buke, u skladu s programima zdrave životne sredine.
Podzakonska akta u izradi
U drugom delu radionice, učesnici su imali priliku da čuju o aktuelnim podzakonskim aktima koji su u pripremi, a koji će dodatno unaprediti sistem upravljanja bukom u Srbiji. Profesor Praščević je govorio o predlogu pravilnika o indikatorima buke, graničnim vrednostima i metodama za ocenjivanje uznemiravanja i štetnih efekata buke. Poseban akcenat stavljen je na značaj akustičkog zoniranja kao alata za održivo planiranje urbanih sredina.
Predstavljen je i predlog pravilnika o metodologiji za izradu i vođenje informacionog sistema buke, koji će omogućiti efikasnije prikupljanje, obradu i prikazivanje podataka o nivou buke na nacionalnom nivou. Ovi dokumenti su usklađeni s EU direktivom 2002/49/EC (END) i implementacijom zajedničkih metoda ocene buke (CNOSSOS-EU), što predstavlja važan korak ka daljem usklađivanju sa standardima EU.
Diskusija i razmena mišljenja
Radionica je završena otvorenom diskusijom, tokom koje su učesnici postavljali pitanja i razmenjivali iskustva o izazovima u sprovođenju propisa i tehničkim aspektima monitoringa buke. Razgovaralo se o ulogama lokalnih samouprava, ovlašćenih stručnih organizacija i komunalnih milicionara, ali i o potrebi za edukacijom i jačanjem svesti o važnosti zaštite od buke.
Zaključci i naredni koraci
Zaključeno je da je kontinuirano unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira ključno za uspešnu zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi. Posebno je istaknuta važnost uključivanja svih zainteresovanih strana, kao i dalja saradnja s projektom i drugim međunarodnim partnerima.
Nakon završetka zvaničnog dela radionice, organizovano je posluženje i neformalno umrežavanje, koje je omogućilo dodatnu razmenu ideja među učesnicima.
Ova radionica je prva u nizu, dok su naredne planirane u Kragujevcu, Novom Sadu i Beogradu tokom juna 2025.